Pravila za Go

Oprema i cilj

Figure u Gou su crni i bijeli diskovi u obliku leće koji se nazivaju kamenčići. Go-ploča može biti ravna stolna ploča ili tradicionalnija podna ploča s nogama (Go-ban). U svakom slučaju, ploča je jednostavno mreža od 19 × 19 linija, a kamenčići se postavljaju na sjecišta linija. Za kraće partije i početnike često se koriste ploče veličine 13 × 13 i 9 × 9.

Go je igra osvajanja teritorija – glavni je cilj okružiti što veći teritorij. Pritom se protivnički kamenčići mogu zarobiti, a pobjednik je na kraju igrač s najvećim teritorijem i najvećim brojem zarobljenih kamenčića.

Osnovne definicije

Najvažniji pojmovi koje treba razumjeti jesu „grupa” i „sloboda”.

Grupa kamenčića jest bilo koji skup kamenčića iste boje koji su međusobno povezani ortogonalno (vodoravno ili okomito). Tako tri kamenčića poredana u nizu čine grupu jer svaki kamenčić ortogonalno dodiruje barem jedan drugi kamenčić. Međutim, dva kamenčića koja se dodiruju samo dijagonalno nisu ni na koji način povezana i jednostavno čine dvije grupe od po jednog kamenčića. Ako se tim dvama dijagonalnim kamenčićima doda treći tako da dodiruje oba, nastaje grupa od tri kamenčića. Grupe mogu biti vrlo velike i složene, ali načelo ostaje isto – ako kamenčić ortogonalno dodiruje drugi kamenčić, oba su dio iste grupe.

Svaka prazna točka koja ortogonalno graniči s grupom kamenčića naziva se slobodom te grupe. Pojedinačni kamenčić nasred ploče stoga ima 4 slobode, po jednu u svakom od 4 smjera. Grupa od 3 kamenčića poredana u nizu uz rub ploče ima 5 sloboda – po jednu na svakom kraju i 3 prema sredini ploče. Pojedinačni kamenčić u kutu ploče ima samo 2 slobode. Grupa od 8 kamenčića postavljenih u kvadrat sama za sebe ima 13 sloboda – 12 oko vanjske strane i 1 u sredini.

Svaki kamenčić koji protivnik postavi uz grupu smanjuje broj njezinih sloboda za 1. Tako pojedinačni kamenčić s protivničkim kamenčićima na sjevernoj, južnoj i istočnoj strani ima samo 1 slobodu.

Pravila Goa

Go nije samo vizualno privlačan; i sama je igra prekrasno estetska u svojoj jednostavnosti. U biti postoje samo 3 pravila igre:

• Počevši s crnim, igrači se izmjenjuju u postavljanju po jednog kamenčića na ploču.
• Kada se kamenčić postavi tako da grupa protivničkih kamenčića ostane bez sloboda, ta se grupa zarobljava.
• Igrač ne smije postaviti kamenčić na mjesto kojim bi se ponovio prethodni položaj.

Dakle, pojedinačni se kamenčić zarobljava ako protivnik postavi četiri kamenčića na četiri ortogonalno susjedne točke oko njega. Grupu od 2 kamenčića uz rub ploče zarobljavaju 4 protivnička kamenčića.

Oči – ključ Goa

Važno je shvatiti da je grupu od 8 kamenčića postavljenih u kvadrat teško zarobiti jer bi, ako protivnik postavi kamenčić u sredinu grupe, taj kamenčić u većini okolnosti odmah zarobila okolna grupa. Stoga takav potez igrači u pravilu nikada ne bi odigrali.

Nezauzeta točka u sredini grupe primjer je „oka”. Oko je svaka prazna točka koju ortogonalno okružuju kamenčići iste boje – protivniku ju je uvijek teško zauzeti. Međutim, oči nije nemoguće zauzeti – protivnik može zarobiti grupu od 8 kamenčića ako najprije zauzme 12 okolnih točaka. Nakon toga grupa od 8 kamenčića postaje ranjiva: ako igrač koji je posjeduje odigra potez u sredinu grupe, grupa od 9 kamenčića odmah bi bila zarobljena jer više ne bi imala nijednu slobodu. To je jedina situacija u kojoj protivnik smije odigrati kamenčić u sredinu, jer se time uklanja posljednja sloboda grupe i grupa se zarobljava. Upravo odigrani kamenčić ostao bi okružen s 4 slobode.

Iz toga proizlazi ključni čimbenik obrane u Gou – svaka grupa koja sadrži dva oka sigurna je i nikada se ne može zarobiti. To je lako razumjeti nakon kratkog razmišljanja: da bi se grupa zarobila, sve se slobode moraju ukloniti, pa bi oba oka morala biti zauzeta. No budući da bi kamenčić postavljen u bilo koje oko odmah bio zarobljen, nemoguće je zauzeti oba oka. QED.

Zaključno, oči su korisne, a grupa s 2 oka nezaustavljiva je.

Ostali pojmovi

„Ko” je lokalna situacija u kojoj se položaj može beskonačno ponavljati. Obično je riječ o jednostavnoj situaciji u kojoj jedan igrač zarobi kamenčić, a drugi zatim može odigrati kamenčić na mjesto na kojem je njegov kamenčić upravo zarobljen i ponovno zarobiti kamenčić prvog igrača. Imajte na umu da zbog trećeg pravila igrač ne smije odmah odigrati kamenčić kojim bi vratio položaj na prethodno stanje. Prije preokretanja situacije ko mora odigrati barem jedan kamenčić na drugom mjestu; u suprotnom bi se ponovio prethodni ukupni položaj ploče.

„Seki” je još jedna lokalna situacija. Taj se pojam odnosi na područje u koje se nijedan igrač ne usuđuje odigrati jer bi time protivniku omogućio osvajanje teritorija ili zarobljavanje kamenčića.

Imati „sente” znači biti u položaju za odigravanje poteza koji će protivnika prisiliti na protupotez. Ako igrač sa senteom odigra takav potez, a protivnik umjesto očekivanog odgovora odigra drukčiji potez s još većom prijetnjom, kaže se da je protivnik „preuzeo sente”.

Za svaku grupu kamenčića kojoj prijeti neposredno zarobljavanje, odnosno koja ima samo jednu preostalu slobodu, kaže se da je u „atariju”.

Točka „dame” prazna je točka između teritorija. Kada postoji točka dame, nijedan igrač nema koristi od njezina zauzimanja. Točke dame ostavljaju se praznima do kraja partije, a zatim se zanemaruju pri bodovanju.

Početak

Go koristi jednostavan i učinkovit sustav hendikepa. Slabiji igrač uvijek igra crnima, ali prije početka partije na ploču postavlja određeni broj kamenčića, ovisno o veličini hendikepa. Na ploči je označeno devet sjecišta u obliku kvadrata, poznatih kao „zvjezdane” točke. Potreban broj kamenčića postavlja se na zvjezdane točke na sljedeći način:

• Hendikep od 1 kamenčića – na jednu kutnu zvjezdanu točku
• Hendikep od 2 kamenčića – na suprotne kutne zvjezdane točke
• Hendikep od 3 ili 4 kamenčića – na 3 ili 4 kutne zvjezdane točke
• Hendikep od 5 kamenčića – 4 kutne + 1 bočna zvjezdana točka
• Hendikep od 6 kamenčića – 4 kutne + 2 suprotne bočne zvjezdane točke
• Hendikep od 7 ili 8 kamenčića – 4 kutne + 3 ili 4 bočne zvjezdane točke
• Hendikep od 9 kamenčića – svih 9 zvjezdanih točaka

Početak partije u Gou istodobno je presudan i vrlo ga je teško dobro odigrati. Igrači pokušavaju postaviti kamenčiće dovoljno udaljeno da počnu oblikovati okruživanje teritorija, ali dovoljno blizu da ih mogu povezati u grupe ako budu napadnuti. Početni se kamenčići obično postavljaju blizu kutova – kutovi su najlakša mjesta za osvajanje teritorija jer ih treba okružiti samo s dvije strane. Dobri igrači počinju postavljanjem kamenčića naizgled nasumično po ploči, no zapravo polažu pravo na određena područja. Nakon tog početnog razdoblja na područjima sukoba razvijaju se lokalni okršaji i veće bitke. Igrači moraju moći razumjeti i rješavati sve manje sukobe, a da pritom nikada ne izgube iz vida širu sliku rata.

Završetak

Naposljetku se igrači slože da se više ne mogu odigrati korisni potezi jer je sav teritorij zauzet, a sve su lokalne bitke privedene kraju. Igra se nastavlja sve dok se oba igrača s time ne slože. Tada se određuju pobjednik i razlika u pobjedi.

To se ukratko čini usporedbom zbroja teritorijalnih točaka i broja zarobljenih kamenčića. Ukupni su zbrojevi nevažni – mjeri se razlika među njima. Uobičajeno je do tog rezultata doći sljedećim postupkom, koji znatno olakšava brojanje:

• Najprije se popunjavaju sve točke dame – igrači se nastavljaju izmjenjivati i postavljati kamenčiće u ta neutralna područja dok se sva ne popune. One se obično smatraju završnim potezima partije; partija završava tek kada se popune sve točke dame.
• Svi mrtvi kamenovi (kamenovi unutar protivnikova teritorija) smatraju se zarobljenima te se sada uklanjaju s ploče i stavljaju među kamenove koje je svaki igrač zarobio.
• Radi lakšeg brojanja, svaki se crni zarobljeni kamen zatim vraća na ploču unutar crnog teritorija, a bijeli zarobljeni kamenovi stavljaju se unutar bijelog teritorija. Logika je jednostavna – svaki zarobljeni kamen vrijedi 1 bod, pa se njegovim vraćanjem na ploču taj bod gubi, ali se to nadoknađuje time što protivnik gubi 1 bod teritorija. Ukupna razlika tako ostaje ista.
• Kako bi se brojanje dodatno olakšalo, kamenovi na ploči sada se premještaju tako da teritoriji tvore pravilnije oblike. Pritom igrači samo paze da ne promijene količinu teritorija koji posjeduju. Tako se premještanjem crnog kamena otkriva jedan bod teritorija, ali se istodobno pokriva drugi bod crnog teritorija kao nadoknada. Gdje je moguće, teritoriji se oblikuju u pravokutnike, a veći se teritoriji često preoblikuju u površine čija je veličina višekratnik broja deset.
• Nakon što se ploča i zarobljeni kamenovi na taj način urede, pobjednik i razlika u pobjedi mogu se brzo odrediti prebrojavanjem pojednostavljenih teritorija.

Budući da se općenito smatra da crni ima malu prednost zato što igra prvi, partije bez hendikepa često se igraju na dvije pobjede, pri čemu igrači naizmjence igraju crnima. Nakon završetka obje partije zbrajaju se razlike u pobjedi kako bi se odredio pobjednik.

Drugi način rješavanja te neravnoteže, razvijen u moderno doba, jest dodijeliti bijelome 6,5 dodatnih bodova u svakoj partiji.

Natrag na igru